|
MREŽA ZAJEDNICA UČENJA | ||
|
|
|
|
| MZU Home |
PROJEKT STRUČNOG USAVRŠAVANJA UČITELJA OSNOVNE ŠKOLE
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
U nekim školama Njemačke djeca imaju sat igre (vrijeme za slobodnu igru). Istraživanja pokazuju da njemački školski sustav nije među najboljima, ali ova ideja slobodne igre mi se sviđa. Moja iskustva s drugom generacijom prvog razreda, u kojem djeca imaju vrijeme za slobodnu igru, su poticajna i ohrabrujuća za sve one koji razmišljaju o ovome problemu. Djeca se u prvom razredu svaki dan dogovoreno vrijeme igraju i to nije izgubljeno vrijeme, a to dokazuje njihov rad i napredak do četvrtog razreda i dalje. Marica Zovko ******************** Isenberg, Joan P. i Jalongo, Mary Renck (1997) Creative Expression and Play in Early Childhood, Prentice-Hall, New Jersey. 2. poglavlje: Igra i mlađa djeca (38-78) Godinama su teoretičari, istraživači i edukatori u različitim disciplinama i s različitih polazišta dokumentirali da je igra optimalno sredstvo za učenje i razvoj u ranom djetinjstvu. Oni su također sugerirali da je nedostatak igre često prepreka za razvoj sretne, zdrave i kreativne osobe. (str. 41) Karakteristike igre 1. Igra je svojevoljno i intrinzično motivirana. 2. Igra je simbolična, puna značenja i transformativna. 3. Igra je aktivna. 4. Igra je ograničena pravilima. 5. Igra pruža zadovoljstvo. (str. 41-42) Tablica 2.1 Kada aktivnosti prestaju biti igrom? (str. 41) Kriterij Igra Nije igra Kontrola.Tko upravlja? Da li dijete upravlja situacijom?Postoje li različite mogućnosti izbora? Je li netko drugi voditelj.Jesu li odgovori ograničeni? Motivacija.Zašto su oni zaokupljeni tim ponašanjem? Je li dijete angažirano zbog doživljaja ili zadovoljstva? Je li to ponašanje izvana nagrađeno? Stvarnost.Koja su ograničenja uvjeta dječjeg ponašanja? Može li se dijete slobodno pretvarati?Može li se dijete slobodno kreativno izražavati i ponašati? Mora li se dijete prilagoditi stvarnosti?Manipuliraju li uvjeti djetetom tako da demonstrira određeno ponašanje? Zašto je igra važna? q Omogućuje djeci da osmisle svoj svijet. q Razvija društveno i kulturno razumijevanje. q Omogućuje djeci izražavanje svojih misli i osjećaja. q Potiče fleksibilno i divergentno mišljenje. q Pruža mogućnosti za susretanje i rješavanje stvarnih problema. q Razvija jezične i pismene sposobnosti i pojmova. Kognitivni razvoj Igra omogućuje: q rješavanje problema, q mentalno planiranje, q samokontrolu i q evaluaciju. Razvoj govora Igra omogućuje: q komunikaciju, q vježbanje jezičnih pravila i funkcija, q svrhovitu verbalnu interakciju i q jezične igre. Razvoj pismenosti Igra potiče: q interes, znanje o strukturi i razumijevanje priča, q shvaćanje fantazija u knjigama i q korištenje simbola za označavanje svog svijeta. Socijalni i emocionalni razvoj Igra je neophodna za socijalni razvoj jer omogućuje: q Vježbanje verbalnih i neverbalnih komunikacijskih vještina kroz pregovaranje, nastojanje da se postigne uspjeh ili zamjećivanje osjećaja drugih. q Reagiranje na vršnjačke osjećaje dok čekaju na svoj red u igri, dijele materijale i iskustva. q Eksperimentiranje s ulogama ljudi iz svoje okoline (npr. dom, škola) i dolaženje u kontakt s potrebama i željama drugih. q Doživljavanje tuđe točke gledišta kroz pozitivno rješavanje sukoba koji mogu nastati oko prostora, pribora ili pravila. Igra podupire emocionalni razvoj omogućujući izražavanje osjećaja: q pojednostavljivanjem događaje tako da dijete u igri može izbaciti one pojedinosti koje ga u stvarnosti plaše, q kompenziranjem onoga što u stvarnosti ne može ostvariti, q uklanjanjem negativnih iskustava kroz njihovo ponavljanje u igri i q izbjegavanje negativnih posljedica preuzimanjem tuđe uloge, stvarne ili zamišljene. Fizički razvoj Igra doprinosi razvoju fine i grube motorike te osvješćuje mogućnosti aktivnog korištenja svog tijela. Uloga igre je posebno značajna za djecu s nedostatcima u tjelesnom razvoju. Ta djeca ne mogu sudjelovati u tjelesnom vježbanju koje je prilagođeno ostaloj djeci, ali mogu to nadoknaditi u aktivnoj igri. Razvoj kreativnosti Kontekst igre je idealan za potporu djetetovog razvoja kreativnosti i mašte jer nudi okoliš oslobođen od rizika. Istraživanja podupiru činjenicu da su igra i kreativnost povezani jer počivaju dječjoj sposobnosti korištenja simbola. Kreativnost se može smatrati jednim aspektom rješavanja problema, koji ima svoje korijene u igri. Kada mala djeca koriste svoju maštu u igri, oni su kreativni, bolje rješavaju školske zadatke i razvijaju sposobnosti rješavanja problema. (Tekst je preveo Branko Bognar) 13.01.2005 |
||||||
